Da li znate da je ova biljka, sićušna plutajuća paprat, zaslužna za Zemlju kakvu danas imamo? ??
Znanstvenici, proučavajući fosilne sedimente na Antarktici duboke do 8 m, smatraju da je Azolla cristata zaslužna što je Zemlju spasila od klimatske katastrofe sa stakleničkim plinovima koja se dogodila prije 49 milijuna godina tijekom Eocena. Naime u tadašnjem Arktičkom oceanu, koji je bio pretvoren u gotovo zatvoreno slatkovodno more zbog drugačije konfiguracije kontinenata na planeti, desile su se periodične masovne cvatnje Azolle koja su trajale gotovo 800 000 godina. Iz fosilnih tragova vidi se da se u tom razdoblju dogodio i masivan pad u koncentraciji CO2 u atmosferi; pad od gotovo 80 % ! S obzirom na to da Azolla može udvostručiti svoju biomasu u samo nekoliko dana i da pri tome “troši” enormne količine CO2 iz atmosfere, znanstvenici smatraju da je ona pokrenula tranziciju iz “Greenhouse Earth” (zemlja staklenik) u današnju “Icehouse Earth” (kuća leda). Sekvestracijom CO2 iz atmosfere, njenom pretvorbom u zelenu masu koja je potom potonula na dno oceana, klima je pomalo prestala divljati, temperature su se globalno snizile i po prvi puta Zemlja je dobila svoje ledene polarne kape.
Azolla je plutajuća vodena paprat koja se sastoji od sićušnih povezanih ljuskica (listovi). Živi u simbiozi sa cijanobakterijom Anabaena azollae koja fiksira dušik iz atmosfere i čini ga dostupnim za biljku. Biljka se masovno razmnožava vegetativnim putem i seksualno, putem spora. Zbog te njene osobine na područjima gdje je samonikla ili gdje ne stvara probleme (zone s vrlo hladnim zimama) koristi se u mnoge svrhe.
U regijama južne Azije, npr, koristi se u poljima riže kao gnojivo te za sprječavanje evaporacije vode s površine nasada. Azolla proizvodi od 8 do 300 tona biomase po hektaru što je ekvivalent od oko 1800 kg uree. U tu svrhu koristi se i za proizvodnju stočne hrane za svinjice i kokice. Zbog visokog sadržaja proteina i minerala razmišlja se i o uzgoju za ljudske potrebno no trenutno se još ne zna da li simbionta cijanobakterija Anabaena stvara neurotoksične spojeve.
Zbog svoje velike sposobnosti upijanja hranjiva, teških metala i fosfora iz eutrofiziranih voda, u regijama s toplom klimom koristi se i za purifikaciju istih. U istu svrhu provode se eksperimenti i u drugim dijelovima Zemlje.
S obzirom na svinjac kojeg naša civilizacija ostavlja za sobom možda ćemo se u budućnosti morati opet obratiti ovoj biljci da nas ponovo spasi! (?)
